Prvi do Tita

Osamnaestog januara 2007. navršava se 30 godina od pogibije, pored Izetbegovi?a, najuglednijeg bosanskog politi?ara svih vremena – D?emala Bijedi?a. Od Kulina Bana, preko Spahe, pa do Izetbegovi?a i Lagumd?ije, nikada nijedan bh. politi?ar nije imao takav zna?aj i ugled na ju?noslavenskim prostorima, ali i u Svijetu. Kulin Ban pripada pretpoliti?kom vremenu, Spaho je zna?ajan tek za Bošnjake, dok je status Izetbegovi?a ja?i u islamskom svijetu, nego u BiH. D?emal Bijedi? time je jedini naš politi?ar koji je bio uva?avan kao ozbiljan dr?avnik. …Samim tim što je bio na ?elu Vlade jedne ozbiljne, u regionalnim okvirima mo?ne dr?ave, a u svjetskim okvirima, dr?ave koja je imala zna?ajnu ulogu u ubla?avanju blokovske podjele Svijeta.

U povodu 30. godišnjice smrti našeg najuglednijeg politi?ara, dr?avno Predsjedništvo, Parlament BiH, te mnoge druge instance vlasti i institucije, u 10 sati i 40 minuta ?e na sarajevskom groblju Bare obi?i vje?na po?ivališta D?emala i Razije Bijedi?. Odr?at ?e se komemorativna akademija, a u svim školama bit ?e odr?an historijski ?as na kome ?e se govoriti o liku i djelu D?emala Bijedi?a. Na ?alost – ne?e! Da smo normalna zemlja normalnih vlasti bilo bi logi?no da se u ovom komemorativnom povodu cjelokupna zajednica anga?ira na podsje?anju na ?ivotni put politi?ara koji je nadrastao sve što je BiH bila, i što ?e ikada biti. Upravo zbog te naše historijske obogaljenosti, sku?enosti, zlokobnosti, nema mjesta za ?estito i ?asno podsje?anje na našeg najuglednijeg dr?avnika.

Harizmati?ni predvodnik renesanse
D?emal Bijedic je ro?en u Mostaru 1917. godine, u koji su dvije godine ranije njegovi roditelji Adem i Zarifa došli iz Ga?ka kao bogati trgovci. D?emal nije upamtio oca Adema, koji je 1919. umro od španske groznice. O?eva smrt je uticala da porodica ubrzo izgubi bogatstvo; ta materijalna oskudica je bitno uslovila D?emalov intelektualni i revolucionarni razvoj. Po završetku Gimnazije, D?emal odlazi na studij prava u Beograd, koje prekida 1941. godine. Tada su mu 24 godine. Još u Beogradu se uvezao sa progresivnom revolucionarnom omladinom, koja je snivala pravedniji, socijalisticki poredak. Na po?etku rata bio je na zadacima u Fo?i, a u najte?e vrijeme kada je Gestapo harao odmazdama, biva postavljen za sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Sarajevo. Tada je, kao ilegalac, zajedno sa Avdom Humom, koordinirao revolucionarne aktivnosti širom BiH. Iz Sarajeva odlazi krajem 1943. i biva premješten na du?nost sekretara KP za Semberiju i Posavinu. Po oslobo?enju zemlje, D?emal Bijedi? je imenovan za generalnog sekretara Vlade BiH, a potom za pomo?nika ministra unutarnjih poslova. U me?uvremenu, od izvjesnog Brane Kova?evi?a biva optu?en da je informbiroovac, ali ga spašava ?uro Pucar. Obavljao je niz odgovornih du?nosti, da bi po?etkom 60-tih postao ?lan jugoslovenske Vlade, tj. Saveznog izvršnog vije?a, kojim je predsjedavao Josip Broz Tito. Istovremeno je bio i sekretar Ustavne komisije, koju je vodio Edvard Kardelj, a gdje su se krojili me?urepubli?ki odnosi. Vrtoglavi Bijedi?ev uspon os(u)jetio je policijski kasapin Aleksandar Rankovi?, koji ga raznim kanalima uspijeva posmjenjivati sa svih funkcija. Bijedi? se vra?a u Mostar gdje postaje predsjednik Sreza i harizmatska figura tadašnje hercegova?ke stvarnosti. Kulturni hroni?ari bi mogli ustvrditi da je to vrijeme zapravo bilo doba druge kulturne renesanse Mostara (nakon Šantica i ?orovi?a), kao grada - kako re?e znameniti Josip Leši? - opsjednutog pozorištem.

Legenda koja nadrasta našu budu?nost
U vrijeme kada je došlo do ja?anja hrvatskog i srbijanskog nacionalizma, D?emal Bijedi? se name?e kao najbolji izbor za funkciju premijera Vlade SFRJ. Jugoslavija je, kao lider Pokreta nesvrstanih, imala poseban interes za vezivanje sa arapskim svijetom, i otuda se jedan musliman na ?elu savezne Vlade ?inio kao izvrsna garancija za povjerenje Tre?eg svijeta. Nikada se nijedan bh. politi?ar nije na ravnopravnom nivou susreo sa toliko svjetskih dr?avnika. Posjetio je 34 zemlje na svim kontinentima. Samo u toku 1975. Bijedi? se susreo sa liderima SAD-a, SSSR-a i Kine. U Mostaru je bio doma?in libijskom lideru Moameru Gadafiju, koji je klanjao u Karadozbegovoj d?amiji.

Zašto su za Jugoslaviju bile zna?ajne Bijedi?eve diplomatske misije u zemljama Tre?eg svijeta?
Za njegovog mandata stopa inflacije je u Jugoslaviji spala ispod stope inflacije u Evropi!!! I to zato što su zemlje sa kojima je Bijedi? uspostavio i razvio kontakte bili najve?i uvoznici robe iz Jugoslavije. Ono što je u socijalnom smislu Jugoslavija pro?ivjela rahatluka i beri?eta, 70-tih godina, ima se zahvaliti D?emalu Bijedi?u! Dalo bi se ustanoviti koliko je za Bijedi?evog mandata prosperirala BiH, u kojoj je bilje?en ve?i stupanj razvoja u odnosu na ostale republike. (Iznimno je zna?ajna Bijedi?eva uloga u priznavanju nacionaliteta Bosanskih Muslimana.) Naravno, sve to je nailazilo na otpore, pogotovo srbijanskog rukovodstva. I iz tih razloga Bijedi? je ?etiri puta podnosio ostavku, ali ju je na Titov izri?it zahtjev ipak povla?io. Na ?elu savezne Vlade bio je od 1971. Tito mu je mandat povjerio dva puta, s namjerom da to u?ini i tre?i put. Da se dogodilo da D?emal Bijedi? i po tre?i put bude savezni premijer, bilo bi potpuno izvjesno da je on jedina harizmatska li?nost koja zavreduje da naslijedi Tita.

Da li je to bio motiv za ubistvo D?emala Bijedi?a?
Sude?i po krvavom raspadu Jugoslavije, koji se planirao mnogo prije – jeste. No, u ?vrsto organiziranim sigurnosnim slu?bama SFRJ takav atentat bi bio neizvodljiv bez Titovog znanja. A Tito, da je htio ukloniti Bijedi?a, jednostavno je mogao prihvatiti jednu od njegove ?etiri ponudene ostavke. ?injenica je da su najsavremenijim minijaturnim mlazanjakom, iz Beograda prema Sarajevu, pilotirala dvojica priu?enih ratnih pilota, oba starija od tada 60-godišnjeg D?emala Bijedi?a. ?injenica je da su letili brzinom od 950 km/s, što je za 300 km/s br?e od predvidenog. Te da su pred slijetanje pravili neo?ekivano velike “osmice”, što je avion zarilo u planinu Inac. Bilo je to 18. januara 1977, u 10 sati i 40 minuta. Pored D?emala i Razije Bijedi?, poginulo je još šest putnika u avionu. Sve ostalo treba prepustiti legendi.

…Nekada davno bilo smo veliki k’o D?emal Bijedi?, prvi do Tita.